Kokosov maslac / kokosovo ulje

Uvod

Kokosov maslac. Odlično miriši. Možete njime mazati kožu, masirati vlasište i tijelo, a možete na njemu i kuhati.

Kuhati?

Da, kuhati!

Malo o vrstama masnoća

U hrani nailazimo na tri vrste masnoća. Nezasićene masne kiseline, već dosta popularne i poznate. U njih spadaju omega-3, omega-6 i omega-9 masne kiseline. U pravilu prisutne u ribi te orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima. Slijede zatim zasićene masnoće koje obuhvaćaju životinjsku mast, koja se pri sobnoj temperaturi nalazi u krutom stanju. Tu spada i maslac. I imamo trans masne kiseline koje u prirodi ne postoje. One su nastale djelovanjem čovjeka. Nezasićene masne kiseline su osjetljive na svjetlost i toplinu te prilikom duže izloženosti zraku oksidiraju i prelaze u trans masne kiseline. Zagrijavanje taj proces dodatno ubrzava. Druga vrsta trans masti nastaje hidrogenizcijom biljnih ulja da bi se dobila kruta biljna mast poput margarina, kao jeftinija alternativa maslacu. Osim margarina, trans masti se nalaze u konditoriskim proizvodima i općenito u svim prerađevinama koje sadrže masnoću. Trans masne kiseline imaju mnoge negativne utjecaje na organizam i smatraju se bitnim uzročnikom bolesti srca, povišenih masnoća u krvi i kolesterola. U prehrani bi prednost trebalo dati nezasićenim masnoćama, zatim umjereno unositi zasićene masnoće, dok bi proizvode s trans mastima trebalo u potpunosti izbjegavati.

Što je onda kokosov maslac?

Kokosov maslac je biljna masnoća koja sadrži srednjelančane zasićene masne kiseline od kojih dominira laurinska kiselina. S obzirom na svoj sastav kokosov maslac se dobro probavlja i koristi se kao brzi izvor energije u tijelu. Ne opterećuje probavni sustav. Laurinska kiselina ima antivirusna  i antibakterijska svojstva. Liječnici je preporučuju za normaliziranje intestinalne flore i ima jako antifunglano djelovanje te je dobra kod problema s Candidom. U umjerenim količinama kokosov maslac djeluje poticajno na metabolizam. Bez obzira što je to zasićena masnoća, istraživanja pokazuju da kokosov maslac ne utječe na razinu masnoće u krvi, pa ni kolesterola, dapače poboljšava omjer dobrog i lošeg (HDL/LDL) kolesterola.

Prženje hrane i kokosov maslac

Biljna ulja su izuzetno osjetljiva na oksidaciju, tj. kisik iz zraka, a taj proces ubrzava i povišena temperatura. Prilikom prženja u vrelom ulju razvijaju se temperature od oko 200 °C i pritom se nezasićene masne kiseline oksidiraju i prelaze u trans masne kiseline. Osim toga, pripremanjem mesa na tako visokim temperaturama dolazi do razgradnje proteina i stvaranja mutagenih spojeva, čak i pri prženju koje traje samo 5 minuta. S druge strane bolje je pržiti hranu na višim temperaturama, tj. dobro zagrijanom ulju jer se onda manje masnoće upija u samu hranu. Dakle, preporuka je koristiti masnoću koja dobro podnosi povišene temperature - a to su se one "zločeste" zasićene masnoće poput maslaca, svinjske masti i po meni najbolje alternative: kokosovog ulja. Treba koristiti dobro zagrijano ulje, na čim kraće vrijeme (pripremanje hrane "na naglo") jer je tada smanjena razgradnja proteina u mesu, ali i ostalih nutrijenata u hrani.

Gdje naći kokosov maslac kod nas?

Trenutno na tržištu postoje tri proizvođača kokosovog ulja:
AmazingFoods Corp - Santa Maria Virgin Coconut Oil

Rapunzel - Kokosfett

Henna Plus - Royal Green Cococnut Cream

Cijene se kreću od oko 15 kn / 100 g do 25 kn / 100 g. 

Proizvode možete naći u bio trgovinama, trgovinama zdrave hrane i biljnim drogerijama.

Zaključak

Kokosov maslac je biljna masnoća, koja je pri sobnoj temperaturi u krutom stanju. Ljeti, kad je temperatura malo viša, tada imamo kokosovo ulje. Moja preporuka je koristiti ga kao najbolje alternativa biljnim uljima i zasićenim masnoćama prilikom prženja hrane. Ipak, najbolje ga je koristit svježe.

Dodatne info:
http://www.cocolocori.com/upload/pdf/Coconut%20Research-Coconut%20Research%20Center.pdf